pokušaj putopisa...
zamjerke za pisanje i slikanje šaljite moderatorima, a ne meni
Već mjesec dva se zna datum kada idemo, ruta isplanirana i sve spremno za polazak. Zna se otprilike da imamo rutu od nekih 1700 kilometara, da smo ograničeni s novcima pa spavamo i jedemo najekonomičnije moguće.
Plan je u 4 dana proći sjeverni dio Italije, Austriju i Sloveniju po unaprijed određenoj ruti, ali naravno spremnoj na izmjene ovisno od raznih okolnosti.
Po prvom planu spavamo na moto susretu u gradu Porto Tolle nakon što pregledamo malo Veneciju i Trst pa drugi dan ujutro krećemo prema sjeveru na Stelvio pass i u Austriju pa treći dan na Gros Glockner i četvrti prema doma pa malo u sloveniji pogledat koji park ako će nam se dat.
Čeka se dan polaska i prati se prognoza. Tjedan dana prije polaska je totalno šugavo vrijeme i gore na Stelviu dva metra snijega i zatvorena cesta, ali eto toplog tjedna i južine pa očekujemo prohodnost.
Dan prije polaska:Pripremam motor lagano da vidim kuda s prtljagom. Tank torba i još jednu torbu na rep i trebalo bi sve stat. Tako je i bilo i pričvrstio sve sigurno po principu "potegni pa ak ne padne dobro je".
Gledam prognozu i kaže sunce vamo, sunce tamo.....ma milina za oči.
Zujim na fejsu i vidim novi status na eventu od tog moto susreta kaj bi trebo bit prvi dan. Nešto nadrobljeno na talijanskom, ne razumijem ništa al neda mi vrag mira i reko da vidim kaj će gugl translejt reć. Imam kaj i za vidit. Susret otkazan
Dogovaram s ekipom kaj ćemo i trebao bi neki Harley susret bit oko Verone. Dobro, ići ćemo na to čisto da budemo na susretu i možda uhvatimo kakav besplatni kamp.
Navečer sjedim na cugi s frendom a okolo munje sjevaju na sve strane. Šta je sad ovo?! Gledam prognozu opet i neugodno iznenađen mogućnosti kiše za više dana.
Problem je jer nemam kišno odijelo, a treba vozit mokar po hladnom. Ljut na sebe i cijeli svijet jer nisam taj dan otišao kupit kišnjak ili bar kakvu kabanicu
Krećemo ujutro u 6 pa isto ne stignem niš kupit, ma reko ko ga hebe kupit ću u Italiji usput negdje, a nadam se da bar neće ujutro padat.
Prvi danBudim se u 5 ujutro da se lagano pripremim i pojedem nešto prije polaska. Gledam kroz prozor, suha cesta....odlično! Odem se tuširat, pogledam opet van, a ono kiša pada. Start iz snova.
No dobro, kaj sad. Spremim se i odem na benzinsku gdje se nalazimo i krećemo. Gledam u smjeru Rijeke i dobro se čini, puno svjetlije nebo pa se nadam da neću pokisnut. Dečki dolaze i krećemo.
Kiša pada ali lagano, cesta mokra ali nije strašno. Dobro je, malo hladno jer sam mokara. Kaže moja aprilia da je 13 stupnjeva u gorskom, a ja si mislim majko mila, kako će tek bit onda u alpama
Kiša prestala pada i cesta oko Delnica suha za dalje. Odlično. Oni skinuli kišnjake i krećemo dalje. Dogovorimo se da ćemo točit na vratima jadrana da ne moramo točit u Italiji jer je tamo skupo gorivo i tako je i bilo.
Uđemo u sloveniju i na jednom odmorištu napravimo pauzu gdje je pala i prva slika.
Da, sad vidim da nisam ni spomenuo koliko nas ide. Uglavnom, trojica smo. Hrvoje vozi Keeway Supershadow 250, a Robert Yamahu Diversion iz 94, ja naravno svoju Apriliu.
Idemo u Trst malo pogledat grad pa prema Veneciji.
Dolazimo u Trst. Sunce piči. Sad mi ni to ne paše jer je vruće za popizdit. Valjda su mi "oni" dani u mjesecu.
Trst krcat motorima, vozimo se po gradu i ima više motora nego auta valjda, parkiramo se i malo prošećemo. Gledamo cijene....sve skupo.
eto jedna slika Piazza Unita' d'Italia
Spremamo se i krećemo za Veneciju. Sve idemo starom cestom naravno radi što veće uštede para. A jel ko od nas trojice pametnih mislio na uštedu živaca? Naravno da nije. Kreni, semafor, kreni, semafor, kreni, semafor...jaaoo, nikad kraja. Nije grad nego sve neki mali gradiću al ima ih mali milijun.
Ništa, nakon nekog određenog vremena idemo napravit pauzu u parkić neki više radi odmaranja živaca nego tijela i motora.
Znam da nije od neke važnosti, ali tu je pored nas na biciklu prošla gospođa sa jako velikim prsima
...nažalost, nesposoban sam brzo uslikati
No dobro, pojeli smo i kreće se dalje prema veneciji. Sad je već lakše, imamo neki tempo na otvorenoj cesti, lijep dan....milina.
Stajemo na prvoj benzinskoj u italiji. Cijena goriva nekih 13 kuna po litri. Kako koja benzinska al više manje od 1.6 do 1.8 eura.
Eto nas...Venecija u pozadini
Šetnja po gradu da vidimo što više. Zalutali smo i dosta se našetali, vruće za popizdit ali lijepo za pogledat.
Ajde da smo i to obavili.
Kuhani i pečeni...već je dosta kasno a treba stić na susret iza Verone. Odluka je pala da taj dio otpeljamo autoputom da što prije stignemo. Stižem na naplatne a ono 8 i pol eura za nešto manje od 100 km autoputa...opet skupo
Nema veze, uštedili smo puno vremena. Sad treba pronaći taj susret. Znamo da je na obali jezera. Lago di Garda. Dođemo mi nekako do tog jezera al nigdje susreta. Tu i tamo prođe koji Harley ali nigdje grupirano.
Stali u trgovinu da kupimo za jest...
Pitamo jednog čovjeka i ne zna ali pogleda na internet i nađe gdje se odvija. Poluotok na tom jezeru 30 km od nas. Super, zahvaljujemo mu se i krećemo prema tamo. Jezero je ogromno.
Dolazimo na poluotok. Gledam i ne vjerujem. Trava na milimetar pošišana, sve uređeno, kuće ko iz filmova, tu porshe, tamo ferrari.....idila. Ali nema susreta nikakvog. Pitamo tamo nekog čovjeka i kaže da je tamo prošle godine bio
Čovjek nam je htio pomoć ali našao od krive godine susret.
Ništa, popit ćemo pivu uz lijepi pogled i ići naći neko mjesto di ćemo dić naš hotel.
dakle Lago di Garda
Krećemo dalje planiranom rutom pa ćemo usput naći neko mjesto u pozadini za utaborit se. Teško je jer je mrak ali nakon nekih pol sata traženja našli nešto. Usred nekih vinograda pored potočića za navodnavanje vjerojatno
Potok žubori, zvijezde sjaje....a neki pas u pozadini laje majku mu hebem
Malo me prala paranoja zbog tog psa ali nekako smo odspavali i ujutro nas probudilo sunce lijepo oko 6
Drugi danZnači naspavani i krećemo lagano prema sjeveru iliti alpama što i je najbitnije u svemu tome.
Stajemo uz neko jezero kako bi malo pogledali kartu.
Jezero je okruženo brdima, super izgleda samo je teško to sve pohvatat s fotićem.
Krećemo dalje i sad se već naziru ozbiljna brda.
Vožnja uživancija. Lijep krajolik, temperatura odlična, cesta super.
Dolazimo među brda prije većeg uspona. Reko pauza da malo pojedemo i obavimo wc.
Odmorili smo, obukli dodatne stvari kaj smo trebali i krećemo u brda.
Što reći.....cijelo vrijeme lijep krajolik okolo. Di god pogledaš lijepo je i naravno da se ne stigne slikat. Ali slike ni ne prikazuju to kako bi trebale.
Svaki put kad misliš da je to sad to od ceste, odeš ipak još višlje.....osjeća se da se teže diše, hladnije malo je ali sunce odrađuje svoje. Jednostavno savršeno.
Na to brdo smo slučajno zalutali jer je navigacija izbacila najkraću rutu. Sva sreća da se to dogodilo jer bilo je stvarno gušt.
Ništa, spustili smo se dolje do gradića nekog, malo odmorili i krećemo prema Stelviu.
Prolazimo kroz Bormio i u brda. Sve je puno motora i biciklista. Ali stvarno puno ima tih biciklista. Mislim si, svaka im čast kako se mogu vozit toliko po brdima.
Odvajamo se za Stelvio. Uzbuđen sam. Na brijegu prije je bilo super a nije ni približno visok ko Stelvio. Vozimo se, uživamo i kad ono...........rampa spuštena, cesta zatvorena
Čovjek odozgo ide s autom i diže rampu kako bi prošao. Pitamo njega zašto je zatvoreno, nije moguće da ima toliko snijega kad je toplo.
Isplano je malo drugačije. Ti svi biciklisti koji su se vozikali zapravo treniraju za sutrašnju utrku.
Giro d Italia....LOL. Pripremaju stazu i nedaju da se prođe.
Odozgo se spušta motor, dakle prošao je. Al nama neda i gotovo. Kaže da prođemo kroz Švicarsku jer smo praktički na granici. Dobra je to ideja al nemamo mi putovnice...jbg.
Ništa, idemo na drugi prijevoj 40 km od nas u tom trenutku. Visok je i bit će dobro.
Vozimo se prema tamo, sve višlje i višlje...snijeg pored ceste kad ono....opet rampa i cesta zatvorena.
Tuda se isto vozi
Gledamo kartu da vidimo kaj ćemo, kako ćemo, kuda ćemo...
Nemamo kaj, moramo se dosta natrag vraćat i krenut istočno prema Bolzanu. Lijepo je za vozit se svuda, ali nismo prošli kud smo htjeli i morali smo jako zaokružit okolo.
par usputnih slika
Dođemo u Bolzano i u trgovinu opo hranu i piće pa krećemo prema sjeveru, tj Austriji.
Kasno je i treba nać mjesto za spavanje.......a mjesta nigdje
Cijelo vrijeme dolina rijeke i uspinjemo se, a cijelo vrijeme kuće. Šume sa strane su pod nagibom od 45 stupnjeva valjda. Popnemo se na vrh, gore hladno. 7 stupnjeva kaže aprilia. Plan je bio preć i dolje kad se spustimo u toplije područje, nać za spavanje.
Već je blizu 9 i nađemo mjesto na ugodnih 16 stupnjeva. Taman postavimo šator i u miru pojedemo i popijemo koju pivu.
Jako se naoblačilo ali obavili smo kaj smo trebali i u krpe.
Ja i dalje nisam kupio kišnjak, ali nadao sam se da neće kiša bar dok ne uđemo u austriju.
Treći danBuđenje ujutro i polazak. Kiša ne pada, lijepo je vrijeme.
Krećemo prema Innsbrucku. Nakon ne reduge vožnje i stižemo u Innsbruck.
Sećemo malo po gradu i tražimo neki wifi da nađemo jel ima Luis tamo...i ima.
Krećemo do Luisa da si kupim kišnjak da mi srce bude na mjestu.
Kišnjak kupljen i spremljen...vrijeme solidno ali lagano oblačno.
Krećemo prema velikim brdima u Austriji
Idemo prema Zell am Seeu nać kakvu trgovinu za kupit hranu da imamo kasnije za jest u brdima jer gore nema više trgovina.
Kupili smo i otišli sjest pored jezera i chillat jedno sat vremena.
Prva dva dana smo prešli puno pa smo u prednosti i imamo vremena.
Odmorni i okrijepljeni krećemo prema Gros Glockneru konačno. Obukli sve kaj imamo i gas. Uspinjemo se brzo i dolazimo do naplate. 24 eura košta za motor i krećemo u visine.
Sunčano je, pogled nevjerovatan...
Penjemo se dalje prema prvom vrhu. Cesta na nekih 2.5 kilometra i idemo do vidikovca.
Sunčano je ali jako hladno puše. S obzirom da je jako puhalo u roku 5 minuta nam de dopeljalo oblak i ništa se više nije vidjelo ali uspjeli smo poslikat. Gros glocker se inače vidi s tog vidikovca ali bio je u oblaku pa se nije vidio.
I ova ekipa se popela gore. trebalo ima valjda 3 dana, samo čujemo kak zuje. Poslikali se na brzinu i pobjegli odmah jer im je puhalo jako valjda
prijatelji usput...
i pogled
Nakon toga smo krenuli na drugu stranu gdje ima to odmorište s pogledom na Gros Glockner. Dođemo tamo mogli i smrznuti i nemamo kaj vidit.
Stojiš ispred table na koji piše Gros Glockner i 3800 metara, a ispred sebe vidiš samo maglu.
Jedino ledenjake pod Glocknerom...
Šteta al bar smo prije toga malo sunca uhvatili.
I vidjeli svisca kako se penje pored nas. Prepao nas se i hoće se sakrit krme deblo pod kamen. Naravno da nije uspio uć pa mu je guzica virila van. Kakva scena jaaaoo :Dnažalost, nisam ga uspio uslikat.
Spuštamo se dolje u toplije i razmišljamo lagano o sljjedećoj lokaciji za spavanje.
Idemo prema Villachu pa ćemo negdje usput uhvatit šumu neku.
Čilerska pivica usput....
Našli smo idealno mjesto. Konačno na vrijeme da nije mrak.
Stajemo, idem se parkirat i sklizne mi prednji kotač preko nekog korijena i padnem ko kruška. O hebem ti sve....
Malo sam na jednom mjestu oštetio dekl na motoru jer je zastrugo po korijenu, ostalo je dobro.
Doduše, kad sam došao doma i oprao ga vidio sam da je zapravo to ostao trag od bora i smola pa ipak nema nikakvih oštećenja...dakle nikakvih posljedica nema ali i dalje sramota
Evo slika lokacije
Jako je oblačno, ali smjestili smo se i to je to.
Pripremili sve za spavanje, najeli se, popili par pivi i u krpe...
Četvrti danBudi nas ujutro kiša otprilike u isto vrijeme kad i ove prije sunce. Neda nam se spremat jer ćemo pokisnut dok sve spremimo al kaj ćeš, moramo krenut kad tad.
Žurno spremanje ali kiša je smirila.
Navučemo kišnjake i krećemo prema sloveniji i prema doma. Blizu smo i samo nam kiša može bit problem.
Nije ni toliko problem al ugodnije je po suhom vozit se. Kišnjak imam pa sam si sav važan i idemo.
Mokra cesta ali kiša više ne pada. Tj u smjeru u kojem mi idemo je sunce, a iza nas kiša.
Zadnji dan smo se cijelo vrijeme nekako vozili na rubu kiše koja nas je vjerojatno i ubrzala malo.
U sloveniji smo opet napravili gablec pauzu i tu je pala slika da se i mene koji put vidi
U 3 sata smo već u Karlovcu ćevape jeli....da nebi bilo da smo samo na sendvićima
To je to.
Prva dva dana je bilo puno više vožnje nego druga dva ali tako je ispalo silom prilika. Nije bilo nikakav problem propeljat se.
Slikao sam koliko sam mogao al nemreš pohvatat ni mali dio svega toga. Da sam imao rukavice bez prstiju mogao sam slikat više iz vožnje ali prehlano je bilo da bi imao te stalno.
Ne mogu se ni sjetit svega, kad se sjetim možda editiram i ubacim još koju sliku ako netko od ovih mojih ima.
Evo neke brojčice:
4 dana
1800 kilometara
4.2-4.5 potrošnja Shivera (zadovoljan
)
200 eura ukupno potrošenih
Ovo s 200 eura je zanimljiva činjenica....znači 200 eura potrošenih s gorivom, 33 eura je otišlo na cestarine i hranom.
Znam da je bilo nedavno govora jel se može kaj sa 100 eura...moj odgovor je da se može
Pisano s brda s dola al valjda ćete skužit kom se bude dalo čitat.
E da...preporuka onima koji nisu išli u Alpe.....stvarno se isplati
živjeli
Naslov: Alpe - low budget by frutkejk 
sri 28 svi 2014, 18:22![[Vrh]](https://2img.net/i/fa/darkages/up_arrow.gif){kind=icon}
Svaka čast na ovoj izjavi.
